NE VJERUJTE SVEMU ŠTO (PO)MISLITE Naš mozak je najobičniji ovisnik i lažljivac koji ništa ne zna!

Foto: Pixabay
Nakon mnogo godina korištenja i zloupotrebe mozga možda i vas zanima kako to malo, sićušno superračunalo u našoj glavi zapravo radi?

Upravo na to je pomislio i Keith Blanchard, dugogodišnji kretavni direktor i glavni urednik Maxima, a trenutno “direktor digitalije” Svjetskog festivala znanosti.

Dakle, on je o pitanjama i problemima koji su prozujali kroz njegov mozak odlučio razgovarati sa stručnjacima: znanstvenicima, akademicima, glazbenicima i – profesionalnim pokerašima. Rezultat njegove potrage za tajnama mozga je knjiga pod naslovom It’s All In Your Head (Sve je u tvojoj glavi).

Evo nekoliko sitnica koje je usput naučio i upozoravamo vas – neće vam se pretjerano svidjeti.

1. Vaš mozak želi da budete ovisni

Naš mozak voli uzorke. Rado se sjeća se svega što ponavljamo, “zakopa” to i potom pojača neuralnu vezu do te informacije i onda se mi tako nečeg kao “sjećamo”.

Je li nam medvjed razderao lice kada smo ga dražili štapom? Naravno da jest. OK, onda to više nećemo napraviti. Sviđa li nam se kokain? Strahovito! Idemo nabaviti još kokaina.

Doslovno smo stvoreni da bismo bili robovi navika i ovisnici.

2. Samo zbog mozga poker djeluje nepotrebno teško

Zbog evolucije se osjećamo nelagodno kada lažemo, a svaki pokeraš jako dobro zna da će nas naše tijelo odati kada pokušamo slagati.

Kad se znojite, cupkate nogama, grizete usnu, mičete čuperak kose s čela, trljate nos… – sve su to jasni znakovi za ostatak društva za stolom da samo blefirate – jer sve su to osnovni znakovi da smo itekako nervozni (zbog laži za koju bismo voljeli da nam povjeruju i da nam “prođe”).

3. U vašoj glavi živi teški ovisnik

Čokolada, seks, hrana, alkohol, droga… svi nas te stvari strahovito usrećuju iz jednog jedinog razloga: dopamin, omiljena droga našeg dragog mozga, koju je u stanju proizvesti u neograničenim kolilčinama i koju počinje otpuštati i na najmanju provokaciju, stvarajući neke čudnovate asocijacije.

Upravo zato vaš ujak Jozo skuplja krpene lutke. Jer ga ništa na svijetu toliko ne “usrećuje” – odnosno, ni zbog čega drugog mu mozak ne otpušta tolike količine dopamina…. Ma, davi se u dopaminu od krpenih lutaka

Foto Freepik

4. Ne može se sjetiti ama baš ničega – ali je uvjeren da može

Naša sjećanja se ne pohranjuju poput podataka na računalu koje zadržavaju istu kvalitetu svaki put kada nam zatrebaju. Zapravo je više riječ o dnevniku/spomenaru u kojem imate samo jedan list papira i svaki novi doživljaj zapisujete preko već postojećih. I tako već godinama…

Iako još uvijek možete razaznati neke stare stvari, sve ostalo se svodi na puko nagađanje jer toliko ste “nečitkih” žvrljotina ispisali jedne preko drugih da to više nitko živ ne može protumačiti. Ali vaš mozak i dalje uporno misli da može ne samo to, nego da može SVE, i bez najmanjeg problema.

E, pa ne može! Zbog toga vam se može dogoditi i da neki događaj koji su vam ljudi samo prepričali, nakon nekog vremena počnete doživljavati kao da je riječ o vašem vlastitom iskustvu.

5. U panici se potpuno izbezumi

Vaš racionalni um, smješten u korteksu, jako dobro shvaća da je iza vratiju iskočio vaš blesavi cimer s maskom dinosaura na glavi.

Ali, dok smišlja adekvatnu reakciju, drevni, gmazovski dio vašeg mozga – odgovoran upravo za automatsku reakciju u stilu “sad ću ga mlatnut’ toljagom il’ ću pobjeći koliko me noge nose” – vrišti poput malog djeteta i nerijetko otpusti mjehur. Ili debelo crijevo.

Možete vi naknadno koliko god vas je volja tvrditi da ste zaflekali hlače od smijeha…

snowing / Freepik

6. Laže vam o svijetu oko vas

Svi imamo poveliku slijepu točku u svakom oku, upravo tamo odakle izlazi optički živac. Pa zašto onda ne vidimo te crne rupe?

Ono što stalno “vidimo” zapravo je više poput filma kojeg naš mozak režira “u letu”, popunjava praznine kako bi ispričao suvislu priču o tome što se to, dovraga!, događa oko nas.

Magija i iluzije “djeluju” na nas upravo zato jer su uspjele uvjeriti mozak da nam “uvali” priču koja jednostavno ne može biti istinita. I iako jako dobro “zna” da je nešto nemoguće, i dalje nas drži u uvjerenju da se upravo dogodila “prava” čarolija.

Glupan.

 

7. Ne postoji nešto takvo kao što su snovi

U svakom slučaju, nema osobe čiji snovi imaju imaju smislene početke i završetke poput knjiga ili filma.

Postoji samo svojevrsno “snoliko” stanje u koje padamo nekoliko puta tijekom svake u noći, u kojem našem mozgu toliko nedostaje osjetilnih podržaja da počne preslagivati ono što već zna, što je nekim od milijuna senzornih podražaja uspio “percipirati” tijekom prethodnog dana.

Ponekad se sjetimo nekih odlomaka snova kad se probudimo pa to pokušavamo ispričati kao strukturiranu priču s početkom, zapletom i završetkom… O da, ljudi obožavaju slušati što smo sinoć sanjali.

Nego, koliko vam se puta dogodilo da “sanjate” žubor vode, potok, udaranje mora o stijene… da biste se apsolutno protiv svoje volje probudili upravo na najljepšem dijelu i shvatili da morate na pišanje?

8. Mozak ignorira gotovo sve

Postoje milijuni mogućih senzornih podržaja u svakom trenutku budnosti, dok ih naš mozak najviše može obraditi svega nekoliko desetaka.

Dakle, evoluirao je tako da uglavnom ignorira veliku većinu onoga što se događa oko nas. Ergo – totalni ingnorant i indolentni mužek u jednom.

Zato vas tek nakon nekog vremena od kad ste sjeli u automobil počinje smetati pištanje koje vas upozorava da niste zavezali pojas.

Isti nas zaštiti mehanizam priječi da zapravo čujemo što naš pratner/ica već desetak minuta govori o nečemu što je vidio na ulici ili zašto nakon nekog vremena ipak automatski vadite mobitel iako bi ovo predavanje trebalo biti važno…

kjpargeter / Freepik

9. Nitko ne može multitaskirati, bez obzira što je ‘uvjeren’ da može

Ono što uistinu radite je da brzo skačete između zadataka, a osjećate se kao “u zoni” i pametnijima nego ikada, iako zapravo izgubite oko 10 bodova učinkovite inteligencije i sve ste “gluplji” što više stvari pokušavate raditi istovremeno.

Mozak nam daje lažni osjećaj sigurnosti i zbog toga ste se omotali oko bandere jer ste bili uvjereni da možete upravljati automobilom i istovremeno pisati šaljive statuse na Facebooku ili slati SMS poruke.

10. Vaš će vas mozak ubiti bez imalo milosti pomisli li da umirete

Da, dobro ste pročitali.

Oduvijek se pretpostavlja da će kod ljudi na umoru nedostatak protoka krvi iz umirućeg srca ubiti mozak. Ali, zapravo je obrnuto: kada mozak osjeća da se bliži kraj – on će isključiti srce (samo da bi još malo produžio vlastito postojanje).

Istraživači su do tog zaključka došli tako da su davili štakore. Oni kojima su slomili kralježnicu i prekinuli vezu mozga s ostakom tijela živjeli su duže od onih kod kojih je mozak mogao normalno odraditi svoju prljavu rabotu.

Ono, hvala štakori.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.