VELIKO RAZOČARANJE ZA UFOLOGE Po svemu sudeći, najvjerojatnije smo sami u svemiru

Rakova maglica, animacija nastala prema podacima iz pet opservatorija (10. svibnja 2017.)
Život nalik ovom na Zemlji najverojatnije je puno rjeđi i dragocjeniji nego što se ranije mislilo. A sve zbog fosfora, 11. najučestalijeg elementa na Zemlji.

Razlog za veliko razočaranje lovaca na vanzemaljce su rezultati nove znanstvene studije, koja je pokazala da je jedan od elemenata zastupljenih na našoj planeti – fosfor, izuzetna rijetkost u svemiru, piše ZME Science.

Ovaj element igra ključnu ulogu u skladištenju energije u stanicama i njenom transferu, a također je esencijalan u nastanku DNK, staničnih membrana te za razvoj kostiju i zuba kod ljudi.

Fosfor je jedan od šest elemenata za koje se smatra da su ključni za funkcioniranje sveg života na Zemlji. Ne može ga se proizvesti niti uništiti, a ne postoji ni umjetno proizvedena zamjena za fosfor.

Zato je vjerojatnost razvoja izvanzemljaskog života nalik ovome na Zemlji upravo još uvelike smanjena.

Znanstvenici tvrde da fosfor nastaje tijekom supernove – ogromne eksplozije umiruće zvijezde. Ipak, novi podaci ukazuju na to da tipična supernova ne garantira nužno uvjete za stvaranje fosfora.

Zemljani su možda imali izuzetno puno sreće, s obzirom na to da se naš planet nalazi dovoljno blizu “odgovarajuće” supernove.

“Prenošenje fosfora na novonastale planete često predstavlja neizvjesni proces”, kaže astronomkinja dr. Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu.

Veliko iznenađenje

“Smatramo da je samo nekoliko minerala koji su sadržavali fosfor, a koji su dospjeli na Zemlju, najverojatnije meteoritom, postalo dovoljno reaktivno da sudjeluje u stvaranju bio-molekula”, dodala je dr. Greave.

Znansvenici su do ovih zaključaka došli promatrajući ostatke dvije supernove – Kasiopeju A (Cas A) i Rakove maglice (Crab nebula).

Zanstveni tim je pomoću teleskopa William Herschel na Kanarskim otocima tražio tragove fosfora i željeza u Rakovoj maglici 1 – ostatku supernove iz sazviježđa Bika, udaljenog 6.500 svjetlosnih godina.

Istraživači su u prethodnoj studiji tražili tragove fosfora u Kasiopeji A, ostatku supernove udaljenom 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje.

Usporedbom dobivenih rezultata ove dvije studije astronomi su shvatili da se u Rakoj maglici 1 nalazi puno manje fosfora nego u Kasiopeji A, što je bilo veliko iznenađenje.

Nova otkrića predstavljena su na Europskom tjednu astronomije i svemirskih znanosti u Liverpoolu, a istraživači će pokušati utvrditi nedostaje li fosfor i u ostacima drugih supernova.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.