TESS, skraćeno od Transit Exoplanet Survey Satellite, ponijet će u svemir SpaceX-ova raketa Falcon 9. Uz malu pomoć gravitacije Mjeseca, satelit će doseći visoku Zemljinu orbitu, otkrivajući široku, neometanu panoramu noćnog neba. Sonda će za svaku Mjesečevu orbitu dvaput okružiti Zemlju.
Dok je TESS-ova znanstvena misija u velikoj mjeri jednaka Keplerovoj – snimanje egzoplaneta – sonda će koristiti drugačiji pristup. Kepler se fokusirao na malo vidno polje krož duže vrijeme, a TESS će imati puno širi i sveobuhvatniji pogled.
“TESS je projektiran tako da snima gotovo cijelo noćno nebo – koristeći četiri širokokutne kamere”, izjavila je Natalia Guerrero, znanstvenica i istraživačica s MIT-a.
Cijelo nebo u 26 sektora
Znanstvenici koji sudjeluju u misiji TESS podijelili su nebo u dugačke trake zvane sektori. Svaka polutka sadrži 13 sektora, a tijekom sljedeće tri godine TESS će ih pregledati jednog po jednog – najprije južnu hemisferu, a zatim i sjevernu.
Tijekom svakog skeniranja sektora, četiri TESS-ove kamere snimat će sa po 30-minutnom ekspozicijom. Zatim će računalo ugrađeno u satelit složiti četiri slike jednu na drugu i poslati ih na Zemlju.
Osim podjele neba u sektore, znanstvenici misije TESS identificirali su 200.000 izuzetno svijetlih zvijezda za koje vrlo vjerojatno da imaju tranzitne egzoplanete. Svaka od tih svijetlih zvijezda označena je tzv. poštanskom markom.
TESS će ih snimati svake dvije minute, slagati jednu na drugu i slati na Zemlju. Očekuje se da će ove promatranje ovih “poštanskih marki” pomoći u otkrivanju planetarnih sustava koji se nalaze bliže Zemlji od onih koje je pronašao Kepler.
Računalo uočava, ljudi proučavaju
Podaci koje je će prikupljati TESS prolazit će kroz isti proces za obradu fotografija koji se koristi za Keplerova opažanja. Osnovni algoritmi obrađivat će slike i prepoznavati obrasce prigušenja svjetla koji nastaju kada egzoplaneti prođu ispred svoje matične zvijezde.
Znanstvenici će pregledavati te tranzite koje će otkrivati računalna analiza te označavati ciljeve za daljnja promatranja.
“Iz dubine tranzita i krivulje frekvencije svjetla možemo proračunati veličinu planeta i njegovu udaljenost od matične zvijezde”, kaže Guerrero.
Ali, poput Keplera, i TESS je projektiran za istraživanje neba, a ne provođenje dubinske analize. Znanstvenici će se i dalje oslanjati na druge teleskope, kako one na Zemlji tako i svemirske, kako bi detaljnije promatrali tranzitne objekte.
Tek nakon tih promatranja, astronomi će moći procijeniti masu egzoplaneta i sastav njegove atmosfere, kao i mogućnost da na njemu ima života.
Fotografije će biti dostupne javnosti
Iako će se znanstvenici većinu vremena baviti analizom ritma dvominutnih fotografija ciljeva “poštanskih marki”, TESS će najveća iznenađenja vjerojatno otkrivati na fotografijama totala. Osim snimanja tranzita, fotografije širokog kuta bilježit će tisuće zvijezda.
“Fotografije punog okvira poslužit će kao izuzetno bogato spremišta podataka”, kaže Guerrero. “Bit će dostupni javnosti i bit će sjajna prilika za astronomsku zajednicu i sve zaista zainteresirane”.
“Jako nas veseli što će te fotografije moći analizirati i astronomi amateri”, zaključuje.
