Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, bavi se trendovima izumiranja velikih sisavaca u zadnjih 125.000 godina.
Širenje hominima unatrag nekoliko tisuća godina podudara se s izumiranjem megafaune poput mamuta i gliptodona, bića nalik pasancu, ali veličine većeg automobila, jer su takve velike životinje obično bile meta ljudi koji su tražili meso, tvrdi se u studiji.
“Postoji vrlo jasan uzorak izumiranja vrsta ‘po težini’ koji prati migraciju hominima iz Afrike”, citira Guardian glavnu autoricu studije, Felisu Smith sa Sveučilišta u New Mexicu.
U Sjevernoj Americi prosječna tjelesna masa kopnenih sisavaca je od dolaska ljudi pala s 98 kg na 7,6 kg.
Ako se takav trend nastavi, “najveći sisavac na Zemlji u nekoliko stotina godina može biti domaća krava s oko 900 kilograma”, zaključila je Smith. To bi značilo da će do tada izumirijeti slonovi, žirafe, nosorozi i vodenkonji.
Smith je istaknula da su, unatoč velikim naporima, populacije velikih kopnenih sisavaca u padu i to “opadanje je put prema izumiranju”.
Posljednji sjeverni bijeli nosorog imena Sudan uginuo je u ožujku u Keniji.
