Pogodite zašto većina redovitih pregleda kod vaš liječnika kreće s osnovnim pregledima visine, težine, krvnog tlaka, otkucaja srca te popraćeno uz par pitanja na temu kako se osjećate?
Naime time liječnici žele dobiti neku početnu generalnu sliku vašeg zdravlja, jer ako nešto od tih osnovnih informacija odskače iz granica normalne onda nešto nije u redu s vašim zdravljem.
To su ujedno, nazovimo ih brojke, koje i sami možete mjeriti i kontrolirati kako bi stekli neki opći uvid o vašem zdravlju, jer ako sve štima s tim brojkama i ništa vas ne boli, onda ste vrlo vjerojatno zdrava osoba.
Krvni tlak
Ako vam krvni tlak ima tendenciju biti povišen onda spadate u onu rizičnu skupinu koja je ili može oboljeti od hipertenzije odnosno povišenog krvnog tlaka. S vremenom povišeni krvni tlak štetno djeluje na vaš krvožilni sustav, ali i stradaju srce te mnogi ostali vitalni organi bitni za održavanje krvotoka kao što su recimo bubrezi.
Krvni tlak bi kod zdrave osobe trebao biti najviše 120 za sistolički tlak, to je ona prva brojka, te ne više od 80 za dijastolički tlak, druga brojka pri mjerenju (izvor: Pliva zdravlje).
Tlak je najbolje provjeravati nekoliko puta godišnje (oko 4 puta), naravno ako ste zdrava osoba. Ako se bilo koji od njih poveća ili smanji za vrijednost 10 vrijeme je za posjetu vašem liječniku.
Tlak možete provjeravati kod kuće takozvanim tlakomjerom, ali i u ljekarnama opremljenima tlakomjerima.
Kolesterol
Tri su elementa, odnosno vrijednosti kod kolesterola – HDL (takozvani dobar kolesterol), LDL (loši kolesterol) te trigliceridi. Onaj koji vam treba privući pažnju je loš kolesterol odnosno LDL jer se isti sakuplja na stijenkama krvnih žila što s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila.
LDL odnosno loši kolesterol bi trebalo držati ispod vrijednosti 3,0 mmol/l (izvor: Zdravo budi).
Provjeru kolesterola možete raditi jednom godišnje i to kroz izradu krvne slike. Naravno sve to radite u dogovoru sa svojim liječnikom.
Opseg struka
Mjerenje opsega struka govori vam koliko imate masnog tkiva oko trbuha – previše tih masnoća može dovesti do raznih kroničnih oboljenja kao što su dijabetes, bolesti srca, apneja (poremećaji spavanja) te rak debelog crijeva.
Kod odrasle osoba opseg struka ne bi smio biti veći od 101 centimetar (izvor: Cybermed.hr).
Struk mjerite običnom mjernom trakom svakih 6 mjeseci i to odmah ispod pupka.
Brzina otkucaja srca (u odmorenom stanju)
Za svakih 15 otkucaja po minuti iznad uobičajenih granica rizik od raznih oboljenja srca povećava se za 24%.
Za odraslu osobu broj otkucaja srca u minuti bi se trebao nalaziti između 60 i 100, s time da je sredina idealna. Kod sportaša broj otkucaja može biti i manji (izvor: Ordinacija.hr).
Kroz razdoblje od nekoliko mjeseci mjerite si i bilježite puls prije jutarnjeg izlaska iz kreveta. Redovito vježbanje može sniziti broj otkucaja prilikom odmaranja.
Indeks tjelesne mase
Indeks tjelesne mase je rezultat formule koja na osnovu visine i težine računa tjelesnu masnoću te nije nešto čijih bi se rezultata trebali strogo držati jer ne uzima u obzir neke faktore kao što su atletska građa tijela, te mišićna masa, no svakako može biti informacija koja nas može voditi prema zdravom organizmu.
Indeks tjelesne mase zdrave odrasle osobe kreće se u rasponu od 18.5 do 24.9.
Web stranice Pliva zdravlje nude online kalkulator koji će vam na osnovu unesenih podataka o visini i težini izračunati vaš indeks tjelesne mase.
