Puštanje i nošenje brade na radnom mjestu ili radnoj okolini, srećom, počinje biti opće prihvatljiv stil u korporativnom svijetu.
Naravno, kao i svugdje, uvijek postoje izuzeci među njima koji će brade i dalje smatrati neprofesionalnim ili pak će na njih gledati tek kao na neki prolazni trend muškarca današnjice.
No, što u današnjem, modernom društvu simboliziraju brade, odnosno koji su to učestali, a nerijetko potpuno promašeni stereotipovi, nametnuti od strane društva, a koji mogu utjecati na poslovnu karijeru bradonje.
Muževnost
Percepcija društva o muževnosti ima važnu ulogu u stilu života muškaraca te njegovom ponašanju.
Povijesno gledano, rod i spol u našem su društvu uvijek bili smatrani sinonimima. Nerijetko bi kod većina ljudi to bila jedan te isti pojam. Međutim, u suvremenom društvu spol je taj koji definira, odnosno označava biološku razliku između muškaraca i žena, dok s druge strane rod, rodni identitet i rodno izražavanje više nisu definirani samom genetikom.
Kroz povijest su se muškarci morali odijevati, ponašati, govoriti, ali i sređivati te odabirati stil sukladno rodu, odnosno spolu. Očekivalo se da su muškarci snažniji, agresivniji i naravno odvažniji.
Međutim, kako društvo napreduje, a pojedincu je dozvoljeno istraživanje vlastitog identiteta, a praćeno neotuđivim pravom slobodnog izražavanja, nekadašnje norme ponašanja i življenja postaju pomalo neprimjenjive u današnjoj modernoj sredini.
Vjeruje se da je upravo to, dakle razdvajanje spola i roda, jedan od razloga zašto se sve više i više muškaraca odlučuje na puštanje i nošenje brade. Još fascinantnije pak je to da je spomenuta sloboda izražavanja, ali i sami strah od predrasuda rodne jednakosti, pomoglo da se na radnom mjestu uvodi novo pravilo kolektivnog prihvaćanja dlaka na licu.
Brada kao stereotip
Stereotip je obično pretjerano pojednostavljena percepcija ili pristranost prema osobi, odnosno grupi ljudi. A uobičajeni stereotipi o muškarcima s bradom je da su lijeni, da im nedostaje bontona i higijene ili da su u najmanju ruku neprofesionalni.
Generalno gledajući društvo je samo od sebe donijelo zaključke i normative o tome što je prihvatljivo, a što nije prihvatljivo. U korporativnom pak svijetu odluku o prihvatljivost nečega donosi vrh te korporacije, odnosno donositelji odluka te se sukladno tome šire i prihvaćaju donesene norme prihvatljivosti u korporaciji.
Naposljetku upravo takvi normativi i percepcije u društvu nerijetko povezuju bradate muškarce s teroristima (u nas s četnicima), religijom ili drvosječama. A zbog utjecaja takvih stereotipa na društvo vjeruje se da ono ima značajnu ulogu u pojedinačnom donošenju odluke o nošenju brade ili ne.
Jeste li znali da su određeni stereotipi popt ovih jedan od razloga zašto većina političara ne nosi brade? Naime, većina političara vjeruje da bi puštanjem i nošenjem brade negativno utjecali na žensku populaciju njihove glasačke mašinerije. Toliko o karakteru i stavovima političara.
Zbog brada smo zločestiji
Još jedna percepcija društva o bradatim muškarcima vuče korijene u samoj korelaciji bradatog izgleda s povećanjem testosterona. Naime, opća je pretpostavka da su muškarci s bradom agresivniji, a zbog povećanja nivoa testosterona. Čak postoji sve više dokaza kako ljudi povezuju upravo bradu s fizičkom snagom muškarca.
Naime, jedna je studija pod nazivom Does sexual selection explain human sex differences in aggression obradila reakcije ispitanika na fotografije koje su prikazivale bradate muškarce te obrijane muškarce, a na kojima su i jedni i drugi prikazivali svoje agresivne izraze lica. Rezultat te studije je bio da su ispitanici bradate muškarce smatrali agresivnijima i opasnijima od onih koji nisu imali brade.
Neobrijani hipiji
Iz nekog razloga u širem društvu postoji stereotip da su bradonje neobrijani hipiji koji uživaju u marihuani, nemaju nikakvo formalno obrazovanje, ali niti ikakve izglede i želje za smislenom karijerom. Naravno, to nije slučaj.
Ne samo danas, već i kroz povijest većina je u enciklopedijama zabilježenih i slavnih osoba na skoro svim područjima djelovanja imala i ponosno nosila brade. Dakle, još jedan stereotip koji je nastao iz puke odbojnosti (da ne kažemo straha) prema bradama.
Bradonje su hipsteri
Nekad hipiji, danas hipsteri. Dvije su elementarne činjenice koje pobijaju ovaj stereotip. Prva je da su brade postojale i prije hipstera te su hipsteri ti koji su ih prihvatili kao takve u svom životnom stilu. Druga je, a nastavna na prvu, da hipsteri nisu ljudi koji prate i žive trendove, hipsteri su trendseteri, oni definiraju trendove.
Ono što su hipsteri napravili je da su uzeli jedan sasvim normalan stil muškarčeva života, a to je puštanje i njegovanje brade, te ga promovirali i učinili svojevrsnim trendom.
Dakle, prvo su bile brade, zatim si došli hipsteri koji su definirali brade novim trendom i onda je nastala nova teza u društvu da su svi bradonje hipsteri. Očito je da teza nimalo ne drži vodu.
Problem koji tu nastaje kad je u pitanju korporativni i poslovni život je to što je prosječna hipster persona svojevrsna antiteza korporativnog muškarca i upravo zbog toga neki poslodavci nemaju previše povjerenja u zaposlenike koji njeguju brade.
Pitanje profesionalni
Kako brade postaju sve popularnije među muškarcima tako i sami korporativni svijet postaje tolerantniji prema istima odnosno manje protivnički nastrojen prema ovom sve popularnije stilskom vizualnom izražavanju. Kako smo gore i naveli, današnja uloga roda u zajednici sve je udaljenija od spola tako da se među brojnim muškarcima javlja potreba za puštanjem brade, a kako bi se dodatno identificirali muškarcima, odnosno kako bi istaknuli svoju muževnost.
Profesionalno ili ne, danas je sasvim promašena tema u ovom kontekstu.
Uglavnom, gospodo, brade su bile tu, jesu tu i uvijek budu tu. Brade su starije od najstarijeg hipstera, brade su starije od najstarije korporacije, stoga doista nema potrebe lamentirati, raspravljati o tome ili kako god mi to nazivali. Jednostavno one su tu i vrijeme je da ih mnogi prihvate kao normalne.
