Za razliku od onoga što čitamo po medijima ili što čujemo izravno iz ustiju predstavnika Crkve u Hrvatskoj, papa Franjo je osoba, vjernik i kako ga vjernici nazivaju izaslanik božji, a koji je dijametralno suprotan onome što imamo u nas. Osoba koja i kod nas nevjernika, ateista ili vjernika u druge vjere ostavlja pozitivan dojam.
Njegova nedavna izjava na povratku iz Armenije, a vezana uz nedavna ubojstva u Orlandu je bila slijedeća:
Vjerujem da bi se Crkva trebala ispričati ne samo homoseksualcima, već i siromašnima, svim iskorištavanim ženama, djeci koja se iskorištavaju kao jeftina radna snaga. Crkva mora tražiti oprost jer je blagoslovila mnoga oružja.
Papa Franjo se ovom izjavom nadovezao na nedavnu izjavu njemačkog kardinala Reinharda Marxa koji je nakon pucnjave i ubojstva u Orlandu izjavio da se Crkva kao takva treba ispričati cijeloj homoseksualnoj zajednici, a zbog stalnog marginaliziranja iste.
Crkva bi se trebala ispričati jer se nije ponašala kako bi trebala u mnogim situacijama. Kada kažem Crkva, mislim na kršćane, jer Crkva je sveta, a mi smo ti koji smo griješnici. Mi kršćani se moramo ispričati.
Papa Franjo se također referirao i na izjavu iz 2013. godine:
Pitanje je, ako osoba s određenim stanjem, koje je volja božja, traži i teži Bogu, tko smo mi da mu sudimo?
Otac Federico Lombardi, glasnogovornik Vatikana, objasnio je da je Papa Franjo pod “određenim stanjem” mislio na osobe “u određenim situacijama”.
Novinarka NPR-a, Sylvia Poggolia, izvijestila je također kako je papa Franjo komentirao pitanje o Martinu Lutheru:
Kad su ga pitali za Martina Luthera, njemačkog redovnika koji je pokrenuo Protestantsku crkvu papa Franjo je izjavio: ‘Njegove namjere nisu bile loše. On je bio reformist koji je protestirao protiv Crkve prepune korupcije, svjetovnosti i želje za moći.’
Na kraju Papa Franjo je rekao da “mi kršćani moramo tražiti oprost za mnogo toga. Moramo tražiti oprost, a ne samo kazati žao nam je.”
Pravi gentleman.
