Prije nego što kupite novi iPhone, preporučujemo da razmotrite kupnju nove baterije za 29 dolara. Ne samo da ćete tako uštjedeti novac, nego ćete učiniti dobro našem planetu.
Nova studija istraživača sa Sveučilišta McMaster objavljena u časopisu Journal of Cleaner Production analizirala je ugljikov otisak cijele informacijske i komunikacijske industrije (ICT) od 2010. do 2020. godine, uključujući računala, prijenosna računala, monitore, pametne telefone i servere.
Jako loše vijesti
Iako se svijet odmaknuo od gigantskih računala prema sićušnim telefonima koji troše manje energije, ukupni utjecaj tehnologije na okoliš sve je gori. Dok je na ICT 2007. godine otpadalo 1% ugljikovog otiska, danas je već trostruko više, a do 2040. godine će prelaziti 14%. To je polovica zagađenja čitave industrije prometa.
Pametni telefoni posebno su podmukli iz nekoliko razloga. S prosječnim životnim ciklusom od dvije godine, oni su postali manje-više jednokratni. Problem je u tome što na izradu novog smartphonea, a posebno rudarenje rijetkih materijala koji se nalaze u njima, otpada 85% do 95% ukupne dvogodišnje emisije CO2.
To znači da kupnjom jednog novog telefona trošimo toliko energije koliko punjenje i rad postojećeg pametnog telefona potroši tijekom deset godina.
Ipak, iako ljudi rjeđe kupuju novi telefon, tvrtke potrošačke elektronike nastoje nadoknaditi izgubljenu dobit prodajom većih, šminkerskijih telefona.
Istraživači su otkrili da pametni telefoni s većim zaslonom imaju mjerljivo lošiji otisak ugljika od svojih manjih predaka.
Apple je javno objavio da izrada iPhonea 7 Plus stvara otprilike 10% više CO2 nego izrada iPhone 6, ali sam iPhone 7 stvara otprilike 10% manje od 6s. Dakle, prema Appleu, trend je sve bolji, ali čini se da veće tvrtke poput Applea prodajom većih uređaja nadoknađuju neke dobitke.
Još loših vijesti
Još je jedna nezavisna studija zaključila da je iPhone 6s stvorio 57% više CO2 nego iPhone 4s. I unatoč programima recikliranja koji prvode Apple i druge tvrtke, “na temelju naših istraživanja i drugim izvorima, trenutno se reciklira manje od 1% pametnih telefona”, kaže Lotfi Belkhir, autor studije.
U svakom slučaju, kupnja pametnog telefona nakon tri, umjesto dvije godine, može značajno utjecati na vaš osobni otisak ugljika, jednostavno zato što nitko ne mora kopati rijetke materijale za telefon koji već imate.
To je mali korak u zaštiti okoliša, pogotovo ako imate Samsung ili Apple. Slično kao što je kupnja nekog starog benzinskog automobila zapravo bolja za okoliš od kupnje novog Priusa ili Tesle – vaš stari telefon je “zeleniji” od kupnje novog.
Pametni telefoni predstavljaju brzorastući segment ICT-a, no ukupni najveći krivac za emisije CO2 su serveri i podatkovni centr, koji će do 2020. godine predstavljati 45% emisija ICT-a.
To je zato što svaka pretraga na Googleu, svako osvježavanje stranice Facebooka i svaki blesavi tvit kojeg objavimo negdje pokrenu neko računalo koje sve to preračunava u nekom oblaku. A ti bi brojevi uskoro mogli postati još gori, ovisno o tome kako će se kretati popularnost kriptvaluta.
I tu opet pametni telefon uzvraćaju udarac. Istraživači ističu da mobilne aplikacije zapravo samo hrane našu potrebu za tim 24-satnim radom servera u samoodržavajućem ciklusu žderanja energije. Ukratko: više telefona zahtijeva više servera.
I sa svim ovim bežičnim informacijama u oblaku, naravno, kupit ćemo još više telefona koji mogu “vrtjeti” još bolje aplikacije.
Zeleni serveri
Što se tiče onoga što se može učiniti sa serverima, Belkhir kaže da zakoni i porezi mogu predstavljati bitnu razliku – sve što treba učiniti je servere prebaciti na obnovljive izvore energije.
Google, Facebook i Apple su se obvezali prebaciti na 100% obnovljive izvore energije u vlastitom poslovanju. Zapravo, svi Appleovi serveri se trenutno napajaju obnovljivom energijom.
“To je ohrabrujuće”, kaže Belkhir na ovu korporativnu odluku. “Ali, mislim da se to uopće ne primijeti”.
Ako ovo sve zvuči kao loše vijesti, to je zato što to jesu apsolutno loše vijesti. A da bi stvari bile još gore, istraživači su do nekih od svojih zaključaka došli vrlo konzervativnim izračunima. Budućnost će biti još strašnija ako se zaživi “internet stvari” i još se puno više uređaja krene spajati s oblacima u potrazi za podacima.
“Već imamo dosta uređaja s pristupom internetu, od najmanjih, kao što su nosivi uređaji, kućanski aparati, pa do automobila, kamiona i zrakoplova. Ako se taj trend nastavi… možemo nagađati koliko će, osim veće potrošnje energije za njihovu proizvodnju, ti uređaji dodatno opteretiti infrastrukturu umrežavanja i podatkovnih centara”, piše tim u studiji.
“Osim ako se prateća infrastruktura ubrzo ne prebaci na 100% obnovljive energije, pojava interneta stvari potencijalno može nadmašiti činak svih ostalih tradicionalnih računala i dramatično povećati ukupne globalne emisije i izvan projekcija ove studije”, zaključuju.
Doista, otisak ugljika ICT-a je iznad onoga što jedan projektant, jedna tvrtka ili čak jedan vladin regulator mogu držati pod kontrolom.
Kao potrošači imamo više razloga nego ikada oklijevati kada je riječ o našem sljedećem sjajnom tehnološkom razmetanju. Krajnji zaključak studije je da za zdravlje cijelog planeta moramo kupovati manje i manje upotrebljavati to što kupimo.
