U proteklih su tako 75 godina pratili živote 724 muškarca te ih na godišnjoj bazi ispitali kako žive, kako se osjećaju, u kakvim su odnosima i to u svim segmentima života. 60 od tih ispitanika još uvijek sudjeluje u istraživanju.
Ispitanici u ovoj studiji podijeljeni su u dvije grupe. Jednu su grupu činili mlađi studenti Harvarda 1938. godine, a druga su grupa bila djeca iz najsiromašnijih predgrađa Bostona, a koja su živjela u siromaštvu.
[perfectpullquote align=”right” bordertop=”false” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=”28″]Tajna sretnog života je u sređenim i kvalitetnim međuljudskim odnosima.[/perfectpullquote]Do informacija o njihovim životima dolazili su na različite načine, od osobnih razgovora, raznih upitnika, skeniranja mozga, uzimanja uzorka krvi, proučavanja i praćenja povijesti bolesti te razgovora s najbližim osobama.
Kroz neko vrijeme znanstvenici su odlučili da će u istraživanje uključiti i supružnike te djecu.
Ovo, za sad najdulje istraživanje u povijesti polučilo je i jednim konačnim odgovorom na vječno pitanje – kako biti sretan?
Najbolje je što taj odgovor svi znamo, a mnogi već i žive sretno zahvaljujući upavo ovom odgovoru.
Tajna je u dobrim međuljudskim odnosima. Dakle, gospodo, sredimo odnose, njegujmo dobre odnosima prema svima. Zakopajmo sjekire te onako generalno no hard feelings. Zbog takvog smo stava i stila življenja sretniji, zdraviji i vjerojatno ćemo i dulje živjeti.
Za razliku od sretnih, postoje i oni koji su okruženi lošijim odnosima, nesretni. Istraživanje je tako pokazalo da svi koji su živjeli u nesređenim ili nesretnim odnosima bili su usamljeniji te time podložniji nezadovoljstvu, ali i bolestima što je u konačnici rezultiralo općenito nezdravom stilu življenja.
Gospodo draga, sve je rečeno.
Psihijatar Robert Waldinger, trenutni direktor ove studije, iznio je neke detalje iz studije u zanimljivoj TED Talk prezentaciji 2016. godine.
