ZVJEZDANE STAZE OD PRIJE 30 GODINA Neurolog otkrio što se događa s našim mozgom kada umremo

Isto kao kao što su Simpsoni prije 18 godina 'najavili' pobjedu Donalda Trumpa, tako je i popularna znanstveno-fantastična serija prije 30 godina godina znala što se događa kada umiremo.

Upravo to se dogodilo njemačkom neurologu Jensu Dreieru: rezultat njegovog revolucionarnog istraživanja već je bio dio jedne epizode serije Zvjezdane staze: Sljedeća generacija, koja je emitirana 1988. godine.

Dreier radi u bolnici Charité u Berlinu, jedne od vodećih njemačkih sveučilišnih bolnica. U veljači su 52-godišnji neurolog i njegov kolega Jed Hartings u časopisu Annals of Neurology objavili studiju koja iznosi detalje o tome što se događa našem mozgu kada kucne smrtni čas.

Opisuju kako neuroni posljednji put odašilju električne signale punom snagom kroz mozak prije nego što potpuno umru.

Iako je ovaj fenomen, popularno poznat u medicinskoj zajednici kao “moždani tsunami“, prije viđen samo kod životinja, Dreier i Hartings uspjeli su ga dokazati u kod ljudi na umoru.

Njihov rad upućuje da bi se u određenim okolnostima proces mogao potpuno zaustaviti i pretpostavljaju da se to može dogoditi ukoliko dovoljno kisika dođe do mozga prije nego što se stanice unište.

Ubrzo nakon ovog otkrića, dvojica su istraživača došla do još jednog: U jednoj epizodi Star Treka: Sljedeća generacija iz 1988. glavna liječnica Beverly Crusher pokušava oživjeti poručnicu Tashu Yar, dok je jasno opisuje procese koje neurolozi godinama pokušavaju shvatiti.

#čudanosjećaj kada televizija prethodi životu 30 godina

Dreier kaže da se to moglo dogoditi ako su scenaristi serije u to vrijeme čitali o istraživanju koje je slični proces otkrilo kod životinja.

“Prva osoba koja je istraživala ove vrste moždanih valova bio je brazilski neurofiziolog koji je 1940-ih provodio istraživanja na zečevima. Ali mi smo ga dokazali kod ljudi, za što je trebalo toliko vremena jer su medicinska istraživanja jako spori proces”, kaže Dreier.

Ističe da iako su Zvjezdane staze dobro objasnile osnovni princip, nisu išla u previše detalja.

“Naše je istraživanje važno jer ne samo da pokazujemo da se taj proces događa, već i kako ga možemo zaustaviti”, kaže Dreier.

Kako se proučava mozak umirućeg pacijenta?

Dreier kaže da posebno promatraju mozak pacijenata koji su u intenzivnoj skrbi da provjere jesu li izloženi riziku od moždanog udara. Upotrebom suvremenog neuro-monitoringa, kojim se precizno bilježi aktivnost mozga, mogu vidjeti točno ono što se u trenutku smrti događa s mozgovima onih pacijenata koje ne uspiju spasiti.

Što se točno događa?

Oko 30 sekundi nakon srčanog zastoja naša tijela se prebacuju na uštedu energije tako što gase sve živčane stanice. Jednom kada postanemo gotovo potpuno nefunkcionalni, naše stanice izlaze iz inhibiranog stanja i oslobađaju svu pohranjenu energiju, koja se poput vala proširi kroz mozak.

Moždani tsunami

Početni val iznenadnog naleta elektromagnetske energije na kraju uzrokuje da se stanice u mozgu raspadnu. Dreier je tu pojavu počeo proučavati 1993. godine, a njegov je krajnji cilj to spriječili ili barem usporiti dovoljno da pacijent i dalje može biti liječen.

Može li ovo objasniti iskustva bliska smrti?

Moguće je da zbog povećane aktivnosti mozga ljudi vide jarko svjetlo ili im se pogled sužava. Ako se takva osoba “vrati” prije nego što su stanice uništene, posve je moguće da će se sjećati onoga što su vidjeli. Ali, to nitko od nas neće moći znati dok sami ne doživimo.

Opsjednut smrću?

“Što sam to više proučavao, to sam više shvačao da, kao društvo, ne govorimo dovoljno o tome. Često kada ljudi izgube nekoga tko im je blizak, nisu baš dobro pripremljeni za to. To je osnovni dio procesa života, i može čak završiti kao pozitivno iskustvo”, kaže Dreier.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.