Nakon gotovo dva desetljeća od početka, NASA-ina misija Cassini približava se spektakularnom završetku, koji bi se trebao dogoditi u petak, 15. rujna 2017. u točno 14 sati i 2 minute po našem vremenu. Ova svemirska letjelica kruži oko Saturna već 13 godina, a svoje zadnje dane iskorištava do maksimuma.
Otkada je 2004. godine stigao na svoje odredište Cassinijeva zapanjujuća promatranja Saturna, njegovih prstena, mjeseca i okolnog prostora, rezultirala su nizom izvanrednih otkrića. Tako je Cassini potvrdio da se na površini mjeseca Titana nalaze ogromna jezera tekućeg metana i etana. Što, osim Zemlje, Titan čini jedinim tijelom u Sunčevom sustavu koje ima obilje tekućine na svojoj površini.
Mala blijedo-plava točkica u svemiru, a nije Zemlja
Cassini je također uhvatio mjesec Enkelad koji izbacuje mlazeve vodene pare, čestice leda i organskih spojeva kroz pukotine u zamrznutoj vanjskoj školjci poznatoj pod nazivom Tigrove pruge. Osim toga, misija je pokazala da su Saturnovi prsteni aktivni i dinamični sustav koji može poslužiti kao “laboratorij” za znanstvenike koji proučavaju nastanak planeta.
Mala je svemirska letjelica već obavila niz od 20 orbita između vanjskih F i G prstena plinovitog diva, s brojnim novim otkrićima o samim prstenima i mjesecima koji kruže u vanjskim prstenima. Cassini je trenutno u 22. odvažnom “Grand Finale zaronu” koji će ga približiti Saturnu bliže od bilo koje svemirske letjelice prije – doći će na udaljenost od “samo” 1930 kilometara između Saturna i njegovog unutašnjeg prstena. Početne orbite već su dale iznenađujuće otkriće: područje između samog Saturna i njegovog unutrašnjeg prstena je relativno prazno.
Slike i podaci prikupljeni tijekom ovih preleta samo će se pridodati gomili znanstvenih podataka koje Cassini tako marljivo skuplja o tome kako se oblikuju i razvijaju divovski planeti i slične planetarne obitelji širom svemira. Zahvaljujući tome istraživači će moći detaljno mapirati Saturnovova gravitacijska i magnetska polja blizu planeta, otkrivajući nove tragove o njegovoj unutarnjoj strukturi.
Vjeruje sa da nije tako jednostavna poput jezgre leda i stijene s ogromnom plaštom od vodika i helija povrh toga. Ovi konačni podaci također će uvelike osnažiti ono što je Cassini već prikupio o dobi i podrijetlu Saturnovih prstena te količinama prašine i leda koje ih tvore.
Zaključno “Veliko finale” dogodit će se kada Cassini izvede epski završni zaron u gornju atmosferu plinovitog diva. Letjelica će se pretvoriti u vatrenu crtu na Saturnovom nebu, otklanjajući mogućnost kontaminiranog sudara s bilo kojim od Saturnovih ledenih mjeseca – čime će dugu, izuzetno uspješnu misiju dovesti do dramatičnog završetka.
