Jutarnja kava, odnosno kako je zovem prijepodnevna kava dnevna mi je rutina i navika bez koje mi jednostavno dan nije dan. Obično je to bio topli jutarnji napitak od nekih 2-3 decilitara koji me drži negdje do ručka. Kavu sam prvenstveno pripremao takozvanom turskom metodom – ugrijao vodu do vrenja, maknuo s vatre, umiješao kavu, stavio na vatru do ponovnog vrenja i to je to. Druga metoda koju sam često koristio je i press metoda. Nisam pio čisto kavu već s mlijekom.
No, ono što me zadnjih godina počelo mučiti kod konzumiranja kave je upravo njezina kiselina. Odnosno dizanje želučane kiseline, takozvane žgaravice. Pokušavao sam razne metode, doručak prije kave, doručak nakon kave, pijenje kave malo kasnije, više mlijeka u kavi, manje mlijeka u kavi, sa šećerom, bez šećera, pa sve do toga da sam tu kavu razdijelio na tri kave, jedna ujutro, jedna oko 10 i jedna oko podneva. No, žgaravica je bila postojana i s vremenom sve gora.
I onda sam naišao na kuhanje hladne kave. Iz prve sam mislio da se radi o nekoj posebnoj metodi pripreme, no u suštini nazvao sam taj proces namakanje grubo mljevene pržene kave u hladnoj vodi kroz 12 do 24 sata.
Prvo i osnovno što sam primijetio nakon već prvog dana konzumiranja te hladne, ledene kave je što više nemam žgaravice, odnosno ta kava ne utječe na dizanje želučane kiseline, a što mi je kako sam i naveo bio iznimno veliki problem.
Općenito govoreći, ako osoba ima probleme sa želucem nakon konzumiranja kave, prva krivnja uvijek ide u smjeru “kiselina” u samoj kavi. Iako ona može biti jedan od faktora, to ne mora nužno biti jedini uzročnik situacije.
Manje poznati spoj u kavi, N-metilpiridinium (ili NMP) je vrlo vjerojatno jedan od najboljih preventora boli u želucu od pijenja kave. NMP nastaje tijekom procesa prženja kave, te je dokazano da ima nekoliko zdravstvenih benefita po organizam. Jedna od tih zdravstvenih prednosti je da inhibira izlučivanje želučane kiseline, što uzrokuje manje bolnim želucem nakon pijenja kave.
Za hladnu pripremu kave preporučuje se stoga lagano pržena kava. Naime prženjem kave povećava se doza NMP, no s druge strane jače pržena kava teže pada na osjetljivi želudac tako da se anulira i sama veća količina NMP.
Stoga zlatna sredina je lagano pržena kava, koja je nježnija za želudac te ima dovoljnu količinu NMP-a.
Hladno kuhana kave uz to sadrži i do 67% manje kiselina u sebi.
Hladna kava je bogatija antioksidansima.
Vruća kava sadrži oko 60 mg kofeina na 100 grama kave te nema nikakvih značajnih hranjivih tvari su sebi. Hladna kava je slična toploj kavi, ali samo po tom pitanju.
Zelena kava je važan izvor fitokemikalija, koje se nakon pripreme i konzumiranja pretvaraju u antioksidanse. Nedavna otkrića pokazuju važnost upravo fitonutrijenata u našem zdravlju.
Međutim, izlaganje kave visokim temperaturama uništava antioksidanse; što je veća temperatura, što je duže izlaganje temperaturi to se više uništavaju antioksidansi.
Kava pripremana na niskim temperaturama ima veću količinu antioksidanata.
Kod lagano pržene kave takozvana klorogena kiselina, a koje je snažni antioksidans u kavi, bude uništena i do 60%, dok je kod jače pržene kave uništena i do 100%, a što je izuzetno veliki gubitak za naš organizam prilikom konzumacije kave.
Hladna priprema kave ima i svojih nedostataka, a to je okus i aroma kave na koju su mnogi kavopije navikli. Razlog tome je što se hladnom pripremom ne izlučuju takozvani terpeni (aromatična ulja), a koja su razlog onog okusa i mirisa kave koji volimo.
No, svi koji su kušali hladnu kavu pomalo će ostati zaprepašteni bogatstvom i kompleksnošću okusa i mirisa. Hladna kava ima svoj delikatan okus, slatka je, s cvjetnim i zemljanim aromama. Bez gorčine. Nije joj potreban dodatni šećer te je vrlo blagog okusa.
Hladno kuhana nešto je slabija kofeinom, odnosno sadrži oko 20 mg kofeina manje na 100 grama kave od kuhane kave – sadrži oko 40 mg.
No, kako je nježnija za želudac, kako je bogatija antioksidansima, kako je na kraju krajeva blaža i ukusnija od vruće, tako možemo popiti i veće količine hladne kave, a kako bi nadomjestili potrebnu količinu kofeina koji nam treba. Naravno to je slučaj ako nama kava služi isključivo za onaj jutarnji kick iz poluuspavanog stanja.
Otkako sam prešao na hladnu kavu, doista nemam potreba ni namjera vratiti se toplim kuhanim kavama.
Kavu si pripremim na tjednoj bazi, stavljam je u frižider gdje drži svoju svježinu okusa i mirisa i do dva tjedna.
