U programu 28. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. mnoštvo je novih i klasičnih filmova hrvatske kinematografije koji pokazuju kako je domaća animacijska scena i dalje globalno relevantna te podjednako snažna u svim svojim autorskim generacijama.
Prije svega, hrvatski film prisutan je u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma s 3 vrhunska rada.
Komedija začinjena erotikom i ljetnim bojama koja zahvaća duh malog mediteranskog grada, Biciklisti Veljka Popovića i više su doli posveta legendarnom Vasku Lipovcu. Nakon metafizičkog SF-a Planemo, Popović ponovno uspijeva iznenaditi ne samo tehnikom, već i raskošnim nizanjem erotskih asocijacija u ovom filmu živih boja i duha rađenog u koprodukciji s francuskim Arteom.
Jelena Oroz već je svojim prvim autorskim filmom nastalim izvan obrazovne institucije Dva na dva izborila Veliko natjecanje, što ne čudi kada se zna da je još diplomskim Vučje igre ovladala najvećim animacijskim pozornicama.
Ostvaren daljnjom razradom idiosinkrazijske 2D tehnike iz Vučjih igara, Dva na dva je poetsko, otkačeno i meditativno senzorno iskustvo metamorfoze i maženja koje kroz zečje, biljne, prehrambene i tjelesne motive progovara o odnosima, dualnostima i intimnom međuprostoru, izazivajući i snažne sinestezijske reakcije.
Multimedijalni umjetnik, performer i umjetnički aktivist, autor nagrađivanog filma Spomenik, Igor Grubić u animiranom filmu Kako se kalio čelik odražava pak svoj postojani interes za propast jednog utopijskog projekta i radničkih prava, ali nudi i intimnu priču o međugeneracijskim odnosima.
Ostvaren minimalističkom 2D tehnikom nemalo nalik klasicima francusko-beneluške škole u crtanju i sjenčanju, ali apliciranom i na dokumentarne snimke privlačnog osvjetljenja i off-zvuka, film Kako se kalio čelik pripovijeda o posjetu oca i sina razrušenoj tvornici. Na animaciji filma radili su i Marko Meštrović i David Lovrić.
Autori dvaju hrvatskih filmova koji se natječu u također međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma su Katarina Jukić (Paranoja paranoje) i Marko Belić (Flimflam), oboje sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, koje osim alme mater povezuje i zanimljiva slučajnost da su oboje 2015. godine sudjelovali u izradi studentske špice Animafesta.
Flimflam je priča o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora, pa se isprva nadaje kao film o samoći, o važnosti komunikacije te je na trenutke čak i vrlo duhovit, s kratkim prelaskom u geg. Nakon toga otkriva se, međutim, kao film o posesivnosti te potom, usprkos svojoj izmještenosti pokazuje i snažan osjećaj povijesnosti.
Flimflam je nezaobilazan i zbog svoje vizualne posebnosti s tragovima SF ikonografije, “stripovski” razlomljenog kadriranja kretanja i sposobnosti da slavnu skladbu Vlahe Paljetka preoblikuje u zlokobni znak vremena.
Paranoja paranoje također je grafički vrlo kreativna i zabavna vizualizacija studentskog straha pred obavezama. Koloraturno upečatljiv, sa sugestijom stare škole reduciranog crteža u figurativnom prikazu, film je ustvari tek još jedan dokaz u prilog tvrdnji kako hrvatski studenti animacije idu u korak sa svjetskim trendovima – ovakve teme, naime, proteklih smo godine mogli vidjeti u portfelju prestižnih britanskih i američkih animacijskih škola.
U Natjecanju filmova za djecu, ponovno međunarodnoj konkurenciji, prikazuju se novi film iz serije Noć u muzeju (Vrlo mokra noć u muzeju) glasovitog ilustratora, strip-autora i redatelja Milana Trenca prema čijoj je istoimenoj slikovnici snimljen igrani američki film, kao i novi radovi produktivnih autora ove vrste animiranog filma Ivane Guljašević (Krila za krokodila) i Denisa Alentija (Nutz). Naposljetku, Miran Miošić, afirmirani montažer, redatelj i profesor igranog i dokumentarnog filma, predstavlja svoj novi animirani film Bijela vrana.
Među filmovima Hrvatskog natjecanja pored već spomenutih dominiraju animirano-eksperimentalni radovi, među kojima valja izdvojiti Trip vrlo uspješnog autora srednje generacije Marka Meštrovića, koji se samoodređuje kao film ceste; Monte Adrion Vuka Jevremovića koji se crtežom, fotografijom i računalom animacijski poigrava motivom Biokova; te stop-animacijski Prošlost raste Dee Jagić, koja u prostoriji nadrealističkih karakteristika koristi subjektivni kadar za ontološko promišljanje.
Eksperimentalne su i Perforacije Slobodana Tomića – svojevrsni hipnotički mehanički omnibus koji tematizira krhkost civilizacije i otuđenje kroz prikaze razgrađene arhitekture i ponovljivo kretanje figura.
Samo plivanje Darka Vidačkovića, također dobro poznatog ljubiteljima rodnih presjecišta animacije i eksperimentale, rukom je crtani minimalistički filozofski SF geometrijskih oblika koji sintetskom glazbom snažno priziva neka ranija razdoblja, a stazama SF ikonografije i nadrealizma krenuo je i Branko Farac, još jedan majstor eksperimentalnog filma i apstraktnog slikarstva, u Technementu – ovoga puta narativnom i figurativnom djelu, ali s alegorijskim potencijalom govora o općim temama kontrole i moći.
Smelly Feet Dog i Die Zoone iz umjetničkog kolektiva Trash Will Smash svoj multimedijski portfelj s korijenima u street artu proširili su monokromatskim, hard-boiled animiranim filmom Vizita.
Dino Krpan se u svom filmu Malleus Day zaputio pak u 17. stoljeće i napravio mračno-bajkovitu priču o progonu vještica, odnosno o provincijskoj zaostalosti, vjerskom fundamentalizmu, ljubavi i pravdi u upečatljivoj računalnoj crno-bijeloj tehnici.
Naposljetku Bobo Andreja Rehaka fantazijska je, računalnom animacijom i ritmičnom glazbom pogonjena začudna priča o patuljastom dječaku koji na kiši odjednom počinje rasti sve do svemirskih razmjera. Taj će se film, kao i obiteljski Crvena jabučica Ane Horvat koji afirmativno, kroz dječju perspektivu progovara o usvajanju, zacijelo dopasti i mlađim gledateljima.
Središnji tematski program Animafesta 2018. posvećen je žanru horora, kojim su se zanimali i autori Zagrebačke škole crtanog filma svih generacija, pa izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu „Hrvatski bestijarij“ uključuje radove u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan).
A tko voli Zagrebačku školu neće zaobići ni tradicionalnu selekciju klasika u izboru Borivoja Dovnikovića – Borde, ovoga puta iz 1970. godine.
Pogledajte još jednom filmove autora kao što su Milan Blažeković (Čovjek koji je morao pjevati), Zlatko Bourek (Školovanje), Ante Zaninović (Ornitologija), Dušan Vukotić (Ars Gratia Artis), Nedeljko Dragić (Susjedi), Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša (Pčelica je rođena).
Ovaj iznimno bogat presjek klasičnih hrvatskih animiranih filmova upotpunit će i 3 djela iz serije Profesor Baltazar kojoj ovogodišnji Animafest obilježava 50. godišnjicu (Maestro koko, Leteći Fabijan, Vjetrovita priča).
Filmovi se mogu vidjeti u Ljetnom kinu Gradec u sklopu Animacikla, u nedjelju 3. lipnja od 19 do 22 te u subotu 9. lipnja od 11 sati u Kinoteci, nakon predstave Profesor Baltazar – Put oko svijeta.
Hrvatske koprodukcije i dobitnice Animafestovog Grand prixa i Nagrade publike Noćna ptica Špele Čadež i Ježeva kuća Eve Cvijanović bit će prikazane na Animafest Open Airu, na Ribnjaku u subotu 2. lipnja od 21:30, a Ježeva kuća i istoga dana od 11 sati u kulturnim centrima Travno i Dubrava te od 20 sati na otvorenom u Centru za kulturu i informacije Maksimir.
Naposljetku, na posebnoj projekciji, u subotu 9. lipnja u kinu Tuškanac (20 sati), Animafestova publika moći će ekskluzivno vidjeti i dugometražni animirano-dokumentarni film Anje Kofmel Chris the Swiss, još jednu hrvatsku koprodukciju koja je ove godine igrala i u Cannesu u programu Tjedan kritike.
[perfectpullquote align=”full” bordertop=”false” cite=”Animafest 2018″ link=”” color=”” class=”” size=””]Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini 400 filmova iz više od 44 svjetske zemlje, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice serije Profesor Baltazar, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.[/perfectpullquote]
