Redovito čitanje knjiga u bilo kom obliku znatno će nam poboljšati kvalitetu života

Zapitajte se kada ste posljednji puta nešto pročitali. Pritom mislimo na nešto konkretno, na knjigu, pa čak i na poveći članak u nekom časopisu. Nema ničeg pretjerano lošeg u današnjim načinima komunikacije preko kratkih objava na društvenim mrežama, članaka koji se sastoje od animiranih gifova, videa i drugih modernih načina lagane komunikacije. No, ako je to većina vaše dnevne konzumacije informacija onda je vrijeme da to promijenite.

Trebamo više čitati. Ljudi koji čitaju informiraniji su, manje su izloženi stresu te imaju više razvijenu empatiju prema onim koji ne čitaju. Naime, knjige su stari i specifični medij koji nam daje razne informacije i pomaže nam da lakše prebrodimo probleme i sve što nam život baci pod noge.

Ako gledamo na naš mozak kao na određeni alat, onda njega kao i bilo koji drugi alat, da bi ispravno funkcionirao, moram s vremena na vrijeme oštriti i održavati. Čitanje radi upravo to – oštri i održava naš mozak vitalnim. Znanstveno je dokazano da je čitanje nešto poput kardio vježbi. Redovito čitanje razvija mozak.

Razlog tome je upravo što je čitanje za naš mozak zahtjevnije i napornije od konzumiranja sadržaja putem slika ili putem razgovora. Zahtjeva daleko više koncentracije i angažmana.

Čitanjem smo prisiljeni konstruirati, kreirati neki narativni proces zbivanja, zamišljati. Čitanjem također imamo više vremena za razmišljanje. Čitanje nam omogućava da uvijek pritisnemo gumb za pauzu kako bi se posvetili razumijevanju pročitanog.

Knjige u bilo kom obliku su zato idealan medij za konzumiranje jer nam dozvoljavaju da informacije unosimo tempom koji sami odabiremo i koji smatramo najboljim za nas. Omogućavaju nam da usporimo, da prožvačemo informaciju.

U današnje vrijeme modernih tehnologija i multitaskinga čitanje knjige idealan je način unošenja informacije. To čitanje nije samo pasivno čitanje već ono od nas zahtjeva da se potpuno koncentriramo na čitanje. Teško ćemo čitati knjigu i pratiti film.

S druge strane u digitalnom povezanom svijetu,u nekom razdoblju od svega pet minuta možemo provjeriti statuse društvenih mreža, razgovarati s nekim putem chata, provjeriti e-mail. Takav način življenja u određenoj hiperaktivnosti i multitaskingu može dovesti do poremećaja u ponašanju, takozvani ADHD, što pak ima za posljedicu povećani nivo stresa i smanjenje produktivnosti.

Kad čitamo onda smo u potpunosti u čitanju i fokusirani smo na priču. Nivo stresa nam opada za vrtoglavih 68% a sve potencijalne distrakcije oko nas postaju nebitne i ignoriramo ih jer nam je sva pažnja i energija u priči koju čitamo.

Potrošimo li stoga svega 15 do 20 minuta prije posla na čitanje, recimo ako putujemo na posao javnim prijevozom, iznenadit ćemo se koliko će nam biti lakša koncentracija na posao i zadatke koji su pred nama. Kvalitetnije i bolje ćemo komunicirati i surađivati s ostalim kolegama na poslu.

Lakše ćemo se povezati s ljudima jer redoviti čitatelj upravo lakše razumije emocije svojih kolega. Njegova empatija, odnosno sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi bit će na znatno većem nivou.

Medij koji ćete čitati apsolutno je vaš osobni izbor. Knjiga, iPad, e-čitači, stvar je osobne preferencije. No, što se tiče boljeg memoriranja i kvalitetnijeg unošenja sebe u priču onda svakako dobar stari papir, nešto što osjećamo pod prstima, ima daleko bolji učinak od digitalnog mu pandana.

Onaj osjet papira pod prstima kada listamo knjige nije sam određeni šarm prema knjigama već je to doista signal našem mozgu da se više angažira oko razumijevanja i shvaćanja informacije o onome što čitamo.

Čitajte gospodo. Čitajte što više.