Zašto bismo trebali trošiti svoje vrijeme čitajući romane i pjesme, kada se vani događaju velike stvari? Čemu danas služe knjige i što one znače za ljudski život?
Pitanje što čitanje čini za ljudsku dušu je vječno i odgovor je uglavnom neizreciv, ali to nije spriječilo umove veće i manje da se pozabave s njim.
Sada nam pisac i filozof Alain de Botton i njegov tim iz The school of Life (Škola Života) – autori inteligentnih “how-to” vodiča za suvremeni život, koji idu u rasponu od umjetnosti samoće do psihologije kako ostati razuman ili kultivirati zdraviji odnos sa seksom ili kako pronaći posao koji vas ispunjunje – donose pregled dobrobiti čitanja u četiri točke.
U ovom prekrasnom animiranom eseju veličaju vrijednost knjige u širenju našeg kruga empatije, potvrđivanju i oplemenjivanju naših unutarnjih života te u jačanju u odnosu na paralizirajući strah od neuspjeha.
1. Čitanje nam štedi vrijeme
Iako nekome izgleda kao gubljenje vremena, ali literatura je zapravo krajnja ušteda vremena – jer nam daje pristup nizu emocija i događaja za čiji bi nam izravni doživljaj trebale godine, desetljeća i tisućljeća pokušaja. Književnost je najveći simulator realnosti – stroj koji nas stavlja u beskonačno više situacija nego što im ikada možemo izravno svjedočiti.
2. Čitanje nas čini ljubaznijima
Temeljna čarolija književnosti je direktni uvid u to kako stvari izgledaju iz tuđe točke gledišta, što nam omogućuje razmatranje posljedica naših djela na druge na način na koji inače ne bismo mogli te nam pokazuje primjere ljubaznih, velikodušnih, suosjećajnih ljudi.
Književnost je duboko suprotna dominantnom sustavu vrijednosti – onom koji nagrađuje novac i moć. Pisci su na drugoj strani – oni naš čine otvorenijima za ideje i osjećaje koji su od duboke važnosti, ali se “ne mogu emitirati” u komercijaliziranom, statusno osvještenom i ciničnom svijetu.
3. Čitanje je lijek za usamljenost
Mi smo čudniji nego što si želimo priznati. Često ne možemo reći ono što nam je stvarno u mislima. No, u knjigama nalazimo opise tko smo zaista i događaje, opisane s poštenijim i sasvim drugačijim pristupom od onoga što nam omogućuje obični razgovor.
U najboljim knjigama imamo osjećaj kao da nas pisac poznaje bolje nego mi sami sebe – nekako uvijek nađu prave riječi za opis krhkih, čudnih, posebnih iskustva naših unutarnjih života… Pisci otvaraju svoja srca i umove, i daju nam geografske karte za nas same, tako da možemo putovati njima s više pouzdanja i s manje osjećaja paranoje i progona.
4. Čitanjem se pripremamo za neuspjeh
U svim našim životima jedan od naših najvećih strahova je onaj od neuspjeha, od zabrljati, postati, kao što tabloidi pišu: “gubitnik.” Mediji nas svakodnevno zasipaju pričama o neuspjehu. Zanimljivo, i puno literature je o neuspjehu – na ovaj ili onaj način. Jako je puno romana, drama i stihova ispisano o ljudima koji nisu uspjeli, koji su zabrljali. Ali velike knjige ne sude tako oštro ili jednodimenzionalno kao mediji.
Književnost zaslužuje svoj ugled zbog jednog razloga koji je iznad svih ostalih – to je sredstvo koje nam pomaže živjeti i umrijeti s malo više mudrosti, dobrote i razuma.
